Pismo 31 - Pismo 32

 

 

Pismo 31 (pitanje)

22 Dhu’l-Hixhe, 1329

 

 

 

         

Traženje slučajeva (izricanja) ovog hadisa

 

Nisi naveo ono što bi potvrdilo da je ovaj hadis izrican na drugim mjestima a ne samo na Tebuku. Veoma se veselim ostalim ugodnim slučajevima. Pa da li ćeš me uvesti na pojilišta?

Selam

- S -

 

 

 

 Pismo 32 (odgovor)

24 Dhu’l-Hixhe 1329

 

 

 

 

1. Jedan slučaj je posjeta Ummi Selimi.

2. Slučaj Hamzine kćerke.

3. Oslanjanje na Alija.

4. Prvo bratimljenje.

5. Drugo bratimljenje.

6. Zatvaranje vrata.

7. Vjerovjesnik opisuje Alija i Haruna kao zvijezde Beta i Gama (u Malom medvjedu).

 

 

1.   Jedan od slučajeva je dan kada je Vjerovjesnik, s.a.v.a., razgovarao sa Ummu Selimom  (Ona je kćerka Milhana Ibn Halida El-Ensarije, sestra Hiram Ibn Milhana, i otac i brat su pali kao šehidi pred Vjerovjesnikom, s.a.v.a. Bila pametna i dobra žena. Prenijela je nekoliko hadisa od Poslanika, od nje je prenosio njen sin Enes, Ibn Abbas, Zejd Ibn Sabit, Ebu Seleme Ibn Abdurahman i drugi. Svrstana je u red onih koji su prednjačili (u primanju islama), ona je pozivala u islam, za vrijeme džahilijeta bila je u braku sa Malik Ibn En-Nadrom, pa mu je rodila sina Enesa Ibn Malika, kada je Allah, s.v.t., spustio islam ona je bila među prvima koja ga prihvata, pozvala je i svoga muža Malika, Allahu i Poslaniku.

Međutim on je odbio primiti islam. Pa ga je ona napustila. On je ljutit otišao u Siriju pa je stradao kao nevjernik. Ona je savjetovala svoga sina Enesa i naredila mu da bude na usluzi Poslaniku, on je tada imao deset godina. Poslanik ga je prihvatio, iz poštovanja prema njoj. Prosili su je arapski plemići. Ona im je govorila:“Neću se udati dok Enes ne odraste, i ne bude mogao sjediti sa odraslima.” A Enes je govorio: “Nek Allah nagradi moju majku dobrom, kako se dobro brinula za mene.” Ona je bila povod da Ebu Talha Ensari prigrli islam, kada je zaprosio a bio je nevjernik. Ona je to odbila osim ako on prihvati islam. Te on posta musliman njenim pozivom, a vjenčani dar za nju je bio islam. Rodila je Ebu Talhi sina, koji je obolio i umro. Pa je rekla:“Niko mu prije mene nije rekao vijest o smrti sina.”

Kada je došao i pitao o svome sinu rekla mu je: “Mirniji je nego je bio.” Pa on pomisli da spava. Ona mu posluži hranu i on jede. Zatim mu se ona dotjerala, i namirisala pa legoše spavati. Kada je svanulo ona mu reče: “Nadaj se nagradi od Boga za svoje dijete.” Ebu Talha je ispričao svoj događaj Poslaniku. On reče: “Nek vam Allah da blagodati te noći.” Ona kaže: “Poslanik je toliko dovio za mene da od toga više ne tražim.” Te noći je Božijim berektom zametnut Abdullah Ibn Ebi Talha. On je otac Ishaka Ibn Abdullaha Ibn Ebi Talhe, fakiha. Imao je i braće bilo ih je ukupno desetoro, svi su bili nosioci znanja.

Ummu Selima je sa Poslanikom, s.a.v.a., učestvovala u bitkama. Na dan Uhuda je nosila bodež, i ko god joj se od mušrika približio ona bi mu ga zarila u trbuh. Bila je od najboljih žena po pitanju strpljivosti na putu islama. Ne poznajem ženu osim nje, koju je Poslanik posjetio u njenoj kući, a ona bi mu darivala poklon. Bila je od onih koji su dobro znali za položaj Ehli bejta, i svjesna njihovog prava. )  koja je od onih što su se među prvima odazvali islamskom pozivu, žena koja je veoma privržena i odana islamu. Imala je svoje posebno mjesto kod Allahovog poslanika, s.a.v.a., zbog prvaštva, iskrenosti i poštenja, lijepog podnošenja nedaća. Poslanik je posjećivao u njenoj kući, razgovarao je sa njom. Jednog dana je rekao:

“O Ummu Selima, zaista je Alijevo meso od moga mesa, a krv od moje krvi, i on u odnosu na mene ima položaj poput Haruna u odnosu na Musaa...” 

(Ovaj hadis – mislim na hadis Ummu Selime – je 2554. hadis u Kenzu-l-umalu na 154. stranici, 6 sveska. Također se nalazi u Muntehabu-l-Kenzi, pa pogledaj posljednji red na margini 31. stranice, petog sveska Ahmedovog Musneda, naći ćeš ga istog doslovno.) 

يا أم سليم ان علياً لحمه من لحمي، ودمه من دمي، وهو مني بمنزلة هارون من موسى.

Vjerovatno ti je jasno da je Poslanik ove riječi izgovorio bez povoda. Bez ikakvog uzroka, osim s namjerom dostavljanja (istine) i savjetovanja u ime Allahovo, o tome kakvo mjesto ima njegov upravitelj i zamjenik nakon njega. Tako da je nemoguće da bude ograničen na bitku na Tebuku.

 

2.   Poput njega je i hadis izgovoren prilikom događaja Hamzine kćerke kada su se Ali, Džafer i Zejd prepirali oko nje. Tada reče Allahov poslanik, s.a.v.a.:

“O Ali, ti si kod mene po položaju kao Harun...”(يا علي أنت مني بمنزلة هارون…) 

( Bilježi ga Imam Nesai, na 19. stranici u El-Hasaisu El-Alevijje.)

3.   Isto tako hadis izrečen jednog dana kada su kod Vjerovjesnika, s.a.v.a., bili Ebu Bekr, Omer i Ebu Ubejde Ibn El-Džerah. On je bio naslonjen na Alija, pa ga je rukom udario po ramenu i rekao: “O Ali, ti si prvi od vjernika po vjerovanju, prvi od njih islamom, i ti u odnosu na mene imaš položaj Haruna u odnosu na Musaa...” 

يا علي أنت أولالمؤمنين ايماناً، وأولهم اسلاماً وأنت مني بمنزلة هارون من موسى ...

(Bilježi ga El-Hasan Ibn Bedr i Hakim u El-Kunau, Širazi u El-Elkabu i Ibn Nadžar. To je 6029. i 6032. hadis u Kenzu-l-umalu na str. 395. u sedmom svesku. )

 

4.   I hadisi izrečeni na dan prvog bratimljenja. Bilo je to u Mekki prije hidžre, kada je Poslanik, s.a.v.a., vršio bratimljenje posebno među muhadžirima.

 

5.   A na dan drugog bratimljenja, bilo je to u Medini, pet mjeseci nakon hidžre. Kada je izvršeno bratimljenje između muhadžira i ensarija. Oba puta, od svih njih je za sebe odabrao Alija, i pored svih uzeo je njega sa svoga brata. (Ibn Abdulber u Alijevoj biografiji u El-Isti'abu kaže: “Bratimio je Allahov poslanik, s.a.v.a., među muhadžirima, zatim je bratimio među muhadžirima i ensarijama. U svakom od tih bratimljenja rekao je Aliju: “Ti si moj brat i na Ovom i na Onom svijetu.” (pa nastavlja) Pa je pobratimio sebe i njega...” Ja kažem da se u knjigama sire i povijesti detaljno o tome govori.

O prvom bratimljenju detaljno je opisano u Es-Siretu el-Halebije 2/26. I drugo bratimljenje u istoj knjizi 2/120. Isto tako u oba navrata naći ćeš davanje prednosti Aliju nad drugima. U Es-Siretu Ed-Dahlanije naći ćeš detaljno o oba bratimljenja kao i u Es-Siretu El-Halebije, s tim da je on istakao kako je drugo bratimljenje obavljeno pet mjeseci nakon hidžre. 

Dajući mu prednost nad drugima, govoreći mu: “Ti u odnosu na mene imaš položaj Haruna u odnosu na Musaa, osim što nakon mene nema vjerovjesnika.” Hadisi o ovome su mutevatir, putem čistoga Ehli bejta. Dovoljno ti je ono što je došlo putem drugih, mimo njih, o prvom bratimljenju. Hadis od Zejd Ibn Ebi Evfa, kojeg bilježi Imam Ahmed Ibn Hanbel u knjizi Menakibu Alijji, i Ibn Asakir u Tarihu,  ( Prenio ga je od Ahmeda Ibn Asakira i grupe pouzdanih prenosilaca, jedan od njih je i El-Muteki El-Hidni. Pa pogledaj njegov Kenzu-l-ummal, 918. hadis, početkom 40. stranice u petom dijelu. Prenosi ga Ahmed na 390. stranici, šestog dijela Manakibu Alija, kao hadis pod brojem 5972, pa pogledaj.) i El-Begavi i Taberani u svojim Madžme'ima. El-Barudi u El-Ma'rifetu, Ibn Adi i drugi.

(Prenosi ga od prvaka te grupe sačinjene od pouzdanih prenosilaca, jedan od njih je El-Muteki El-Hindi na početku 41. stranice, petog dijela Kenzu-l-umala, to je hadis broj 919. pa pogledaj.)

To je dugačak hadis, koji opisuje način bratimljenja, a na kraju slijede ove riječi:

“Pa reče Ali: “O Allahov poslaniče, duša mi je otišla, leđa su mi pukla, jer vidim sa ashabima si učinio što si učinio, osim mene. Pa ukoliko je to zbog ljutnje na mene pa tebi pripada milost i plemenitost.” Tada reče Allahov poslanik, s.a.v.a.: “Tako mi Onoga koji me je uistinu poslao, nisam te ostavio posljednjeg osim za sebe, pa ti u odnosu na mene imaš položaj Haruna u odnosu na Musaa, osim što nakon mene nema vjerovjesnika, ti si moj brat i moj nasljednik.” Ali reče: “Pa šta naslijeđujem od tebe?”

On reče: “Ono što su u nasljedstvo ostavljali vjerovjesnici prije mene, Knjigu njihova Gospodara, i sunnet svojih vjerovjesnika. Ti si sa mnom u mome dvorcu u Džennetu sa Fatimom i dva sina. Ti si moj brat i moj prisni prijatelj.” Zatim Poslanik, s.a.v.a., prouči: oni će kao braća na divanima jedni prema drugima sjediti (15:47) međusobni su prijatelji zarad Allaha, gledaju jedni u druge.”

Dovoljno ti je ono što je došlo o drugom bratimljenju a što bilježi Taberani u El-Kebiru od Ibn Abbasa, hadis u kojem se kaže: “Zaista je Allahov poslanik, s.a.v.a., rekao Aliju: “Jesi li se naljutio na mene kada sam bratimio muhadžire i ensarije, a tebe nisam pobratimio ni sa kim od njih. E da li si zadovoljan da položajem u odnosu na mene budeš kao Harun u odnosu na Musaa, osim što nakon mene nema vjerovjesnika...”

(Prenosi ga El-Muteki El-Hindi u Kenzu-l-umalu i u El-Muntehabu, pa pogledaj u El-Muntehabu na dnu margine 31. stranice, petoga sveska iz Ahmedovog Musneda. Naći ćeš ga doslovno onako kako smo mi prenijeli. I nije skriveno da se u riječima: “Da li si se naljutio na mene.” krije prisnost, suosjećanje, očinska ljubav prema djetetu koje je umiljato svome suosjećajnom i milostivom ocu. Ukoliko kažeš:

Kako to da je Ali sumnjao zbog toga što je ostao zadnji i drugi puta, i pored toga što je prvi puta imao istu sumnju, a posle mu je postalo jasno da ga je Poslanik, s.a.v.a., ostavio za sebe, pa zar nije mogao zaključiti drugi puta na osnovu prvog puta? Kažemo: Ne može se koristi analogija prvog za drugi put. Jer prvi put je bratimljenje bilo ograničeno samo na muhadžire, pa nije bilo prepreke za bratimljenje vjerovjesnika i Alija, nasuprot drugog bratimljenja. Jer ono je bilo između muhadžira i ensarija.

Tako da je ensariji brat bio muhadžir, dok su Vjerovjesnik i nasljednik oba muhadžiri. Ovaj put bi analogija bila da ne budu pobratimi. Pretpostavio je Ali da će mu pobratim biti ensarija, analogno drugim pobratimima. Ali pošto Allahov poslanik nije nikoga od ensarija pobratimio s njim to ga je ispunilo zebnjom. Međutim, Uzvišeni Allah i Njegov poslanik željeli su da ga istaknu, pa su on i Poslanik postali braća usprkos aktualnoj analogiji toga dana koja je važila za sve ensarije i muhadžire.)

 

6.   Sličan mu je hadis izrečen onog dana kada su (u Poslankovoj džamiji) zatvarana vrata, osim Alijevih. Dovoljan ti je hadis Džabir Ibn Abdullaha koji kaže:

“Rekao je Allahov poslanik, s.a.v.a.: “O Ali, zbilja je tebi dozvoljeno u džamiji ono što je dozvoljeno i meni. I zaista si ti položajem u odnosu na mene poput Haruna u odnosu na Musaa, osim, što nakon mene nema vjerovjesnika.” (Kao na kraju 17. poglavlja Jenabi'u-l-meveddeta.)

I od Huzejfe Ibn Esida El-Gifarija (Kao u 17. poglavlju Jenabi'u-l-meveddeta. ) koji kaže:

“Ustao je Vjerovjesnik, s.a.v.a., na dan kada su se pozatvarala vrata – i držao je govor. Pa je rekao: “Zaista ljudi osjećaju nešto u svojim dušama zato što sam ostavio Alija u džamiji a njih izbacio. Tako mi Allaha, nisam ih ja izbacio niti njega ostavio. Već ih je Allah izbacio a njega ostavio. Zaista je Svevišnji Allah, objavio Musau i njegovom bratu da izgrade svome narodu kuće u Egiptu, a da svoje kuće učine kiblama, i da održavaju namaz. Pa je kazao: “Zaista je Ali u odnosu na mene kao Harun u odnosu na Musaa, on je moj brat, i nikome nije dozvoljeno da u njoj ima odnos sa ženom osim njemu...”

I ne mogu se navesti u ovom kratkom tekstu svi slučajevi slični ovima. Međutim, ovo je dovoljno za ono što smo željeli a to je opovrgavanje stava da je hadis o položaju ograničen na povod bitke na Tebuku. Pa kakvu težinu ima takav stav u odnosu na brojnost slučajeva ovog hadisa.

 

7.   Ko je upoznat sa Vjerovjesnikovom sīrom vidjet će kako Poslanik, s.a.v.a., opisuje Alija i Haruna kao dvije međusobno slične zvijezde (Beta i Gama u Malom medvjedu), ne odvaja jednog od drugog ni u čemu, a to spada u okolnosti koje aludiraju na općenitost položaja u hadisu. Jer se općenitost položaja razumijeva iz izraza, bez uzimanja u obzir okolnosti, kao što smo objasnili. Selam 

- Š -