POSLANIKOV SUNNET I HADIS

Blagoslovljeni Poslanik, a.s., je, prije svoje smrti, bio upitan po čemu bi ga se trebalo sjećati nakon njegova odlaska sa ovoga svijeta, a on je odgovorio po Kur’anu časnom čije recitiranje će ovjekovječiti njegovo prisustvo u njegovoj zajednici. Također je kazao da će iza sebe ostaviti Kur’an časni i svoju obitelj (ahl al-bayt). Blagoslovljeni Poslanik, a.s., je, zapravo, iza sebe ostavio ne samo Knjigu Božiju i svoju obitelj, koji se moraju razumjeti i fi zički i duhovno, nego je ostavio i svoj Sunnet i Hadis,koji su tijesno povezani sa gornje dvije zaostavštine.Blagoslovljeni Poslanik, a.s., je ostavio iza sebe golemu riznicu primjera ponašanja i djelovanja u raznovrsnim prilikama koji se nazivaju njegovim Sunnetom,i pravorijeka koji sadrže Hadise, predanja koja u šiijskom islamu uključuju i iskaze Imama koji su, naravno,vođe iz ahl al-bayta. Sunnet i Hadis blagoslovljenog Poslanika, a.s., su dopuna Kur’anu časnom i komentar na Božiju Knjigu. Bez njih bi bilo nemoguće razumjeti mnogo toga iz Knjige, čak niti upražnjavati temeljne obrede islama spomenute u Kur’anu časnom, ali samo da bi se poznavalo njihovo načelo i opći obris. U slučaju dnevnih molitvi, naprimjer, sveti tekst nalaže muslimanima da ih obavljaju (salli), ali pojedinosti dnevnih molitvi (salat ili namaz) su utemeljene na Sunnetu blagoslovljenog Poslanika ,a.s. To jednako važi za post, hodočašće i tome slično. Stoga su Sunnet i Hadis, zajedno sa Knjigom Božijom, temeljni stupovi islama i njegova božanskog Zakona, i uvijek su smatrani krajnje dragocijenim i bdjelo se nad njima sa velikim žarom. Tu počiva i razlog zbog kojeg moderni učenjaci, uključujući i neke muslimane opijene pseudoznanstvenim zahtjevima historicizma, ustaju protiv Hadisa tako podmuklo, udarajući na taj način u sami temelj islamske tradicije.Sunnet blagoslovljenog Poslanika, a.s., kako su ga tradicionalno shvaćala i nasljedovala pokoljenja muslimana kroz četrnaest stoljeća, predstavlja dragocjenubaštinu Utemeljitelja islama i ostaje nepovrediv unatoč svekolikom tobože znanstvenom i učenom,ali u biti prizemnom i priprostom kriticizmu na račun njega današnjih modernista i agnostika. Taj Sunnet ima mnoštvo dimenzija i aspekata, dotičući sve oblike prakse, od načina na koji se sijeku nokti do sretanja Boga u molitvi. Neki od tih oblika prakse predstavljaju arapski običaj koji je islamiziran kroz činjenicu da ga je usvojio blagoslovljeni Poslanik, a.s., jer sve što jedanvjerovjesnik, posebice jedan od istaknutijih, čini ili govori,to ima značenje koje je iznad povijesnog trenutku i kulturnog konteksta u kojemu se taj običaj prvotnoozbiljio. Ostali elementi Sunneta su izravnije povezani sa osobom blagoslovljenog Poslanika, a.s., a neki drugi uz poseban oblik i posebnu značajku islamske tradicije.Moglo bi se kazati da postoji suštinski Sunnet koji se mora stalno razmatrati unutar svih podneblja i vremena u nastojanju da se sveukupnost islamske tradicijesačuva, a postoji i manje bitan, ali preporučljiv sunnet koji se, naravno, poštuje, ali koji ne posjeduje istovjetnu apsolutnu suštinsku prirodu. Mogućnost širenja islama kroz historiju u različite dijelove svijeta i među različite narode po sebi predstavlja dokaz za takvo razlučivanje. Suštinski Sunnet je dospio dokle god se islam proširio, ali ne i neki preporučeni i nesuštinski vidovi sunneta koje bi, zapravo, katkada bilo teško ili nemoguće slijediti u određenim prilikama. To je, naravno, posebno tačno u slučaju modernoga svijeta i muslimana koji moraju živjeti u društvu koje nije potpuno muslimansko niti je čak pretežno religijsko sukladno nekim drugim Božijim religijama.Što se tiče Hadisa, on također sadrži cijeli okean mudrosti o svim aspektima života. Učen napamet od strane ashaba i prenošen potonjim pokoljenjima, Hadis je bio pomno ispitivan i veoma pažljivo su ga proučavala pokoljenja krajnje predanih znanstvenika,sunnija i šiija, koji su koristili svako moguće sredstvo kako bi ga zaštitili od toga da neautentične izreke uđu u korpus poslaničkih tradicija, i koji bi, naravno, bili posljednji ljudi na svijetu koji bi izmišljali Hadis, kako to neki moderni kritičari tvrde. Ishod njihovog nevjerovatnog pregnuća i učenosti predstavljaju zbirke Hadisa koje su prihvaćane stoljećima muslimanske zajednice, šest preovlađujućih među sunijama koje se nazivaju “Šest kanonskih zbirki” (al-Sihah al-sittah) i četiri među duodecimalnim šiijama nazvane “Četiri knjige” (al-Kutub al-arba’a). Mada su postojeće predaje veoma slične, lanac prenosilaca u dva slučaja je različit, što je činjenica koja po sebi potvrđuje pouzdanost metoda koje su izučavatelji Hadisa slijedili i istinitost onoga što su oni dokazali kao istinito sukladno njihovim hvalevrijednim metodama. Isto tako četiri šiijske knjige sadrže predaje Dvanaest Imama sa predajama blagoslovljenog Poslanika, a.s. Štaviše, u oba slučaja hadisi su podijeljeni na one pouzdane, one relativnopouzdane, slabe, sumnjive ili potpuno lažne predaje,a razrađene metode dokazivanja istinitosti teksta i analize koje su razvijene i koje su stvorile discipline povezane sa izučavanjem Hadisa čine jednu od najtežih grana islamskih znanosti.Hadis, kao i Sunnet, obuhvaća jednu široku oblast i uključuje gotovo svaki aspekt ljudske egzistencije. Neki hadisi se tiču Božije naravi i bogoštovlja, drugi se odnose na svakidašnji život. Oni uključuju moralnost, društveni i ekonomski život, znanje i obrazovanje, narav svijeta, eshatologiju i zagrobni život, duhovni život.Hadis nudi pregledne i jasne predaje kao u ovom slučaju: “ Bog je lijep i voli ljepotu” i ova predaja se tiče same naravi Boga, do one: “Isplati radniku njegovunadnicu prije negoli mu se osuši znoj sa vjeđa” koja uključuje radne odnose. Hadisi predstavljaju neiscrpnu riznicu za istraživanje i putokaz za ophođenje u ljudskome životu. Oni istovremeno predstavljaju tumačenje Kur’ana časnog i ogledalo uma i duše čovjeka koji je izabran da donese Riječ Božiju ljudskome rodu. I Hadis i Sunnet, u pisanoj i u usmenoj predaji, zacijelo su zapisani u knjige kao i u srca i duše muškaraca i žena, i tako su omogućili muslimanima da slijede blagoslovljenog Poslanika, a.s., kroz stoljeća i da održavaju u životu luču islama. Ali, Sunnet i Hadis nisu, jednostavno, naslijeđe historijske prošlosti. Oni su povezani sa osobom koja je “živa” ovdje i sada i koja je poštovana i voljena od svih muslimana danas koliko i prije četrnaest stoljeća. Stoga, dok su njegov život izučavali i nasljedovali muslimani posvuda, on sam je hvaljen i blagoslovi su zazivani na njega i njegovu obitelj u molitvama i zazivima koji su i sami preživjeli krozstoljeća, a danas predstavljaju plodove vizije onih prosvijetljenih duša koje su, nasljedujući blagoslovljenog Posanika, a.s., bile blagoslovljene bliskom unutarnjompovezanošću sa njegovom transpovijesnom zbiljom.Iz te unutarnje bliskosti su obilno potekla ona blagosiljanja i molitve kroz koje su muslimani izražavali i nastavljaju izražavati svoju ljubav i poštovanje prema Utemeljitelju islama koji je njihov vodič na ovome svijetu i njihov zagovornik na budućem svijetu. “Bože moj (Allahumma), blagoslovi onoga od koga su potekla tajanstva i iz koga je bljesnula svjetlost, u kome uskrsavaju zbilje, u kojega su položene mudrosti o Ademu tako da je on stvoren slabijim od svih stvorenja i da sushvaćanja nemoćna u usporedbi s njim, i niko među nama, ni onaj prije niti onaj poslije njega, ne može ga dokučiti. Perivoji duhovnoga svijeta (al-malakut) suukrašeni cvijetom njegove ljepote, a mora svijeta svemoćnosti (al-jabarut) izlila su se obiljem njegova svjetla.Ne postoji ništa što nije povezano s njim, baš kada je rečeno: ‘Kad ne bi bilo posrednika, sve što o njemu ovisi, nestalo bi!’ Blagoslovi ga, Bože moj, blagoslovom kakav je onaj koji vraća njemu kroz Tebe od Tebe, kako to njemu pristoji. Bože moj, on je Tvoje cjelovito tajanstvo koje Te očituje, i Tvoj vrhovni veo koji se pred Tobom diže.Bože moj, pridruži me njegovu potomstvu i opravdaj me snagom Tvoje naklonosti prema njemu. Daj da ga upoznam spoznajom koja me spasava od zdenaca neznanja i gasi moju žeđ na zdencima vrline. Vodi me njegovim putem, opaši me Tvojom pomoći, privedi me Tvojoj prisutnosti. Kroza me udari na ispraznosttako da je ja mogu smrviti. Poroni me u okeane Jedinosti (al-ahadiyyah), izvuci me natrag iz lokvi tawhida i uroni me u čisto vrelo okeana Jedinstva (al-wahdah) tako da ne vidim niti čujem, niti da imam svijest, niti da osjećam išta osim kroz taj okean. Od onog Vrhovnog Zastora načini moj duh, a od njegova duhatajanstvo moje zbilje, a od njegove zbilje sve moje svjetove snagom ozbiljenja Prve Istine. O Prvi, o Posljednji, o Vidljivi o Nevidljivi, uslišaj moju molbu baš onako kako si uslišao molbu Tvog roba Zekerijaa; priteci mi u pomoć Sobom i po Sebi, podupri me Sobom i po Sebi, sjedini me sa Sobom i stani između mene i onoga što je drugo doli Ti; Bože, Bože,Bože.

Onaj koji ti objavljuje Kur’an sigurno će te vratiti naonaj svijet. (al-Qasas, 85)Gospodaru naš, daruj nam svoju milost i pruži nam uovom našem postupku prisebnost. (al-Kahf, 10)Allah i meleki njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. Ovjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav! (al-Ahzab, 56)

Neka salavati Božiji, i selam Njegov, pozdravi Njegovi, milost Njegova i blagoslovi (barakat) Njegovi budu na našeg gospodina Muhammeda, Tvoga roba, Tvoga vjerovjesnika i Tvoga poslanika, nepismenog Poslanika, na njegovu obitelj i njegove ashabe, salavati tako brojni kao što su neizbrojive, savršene i blagoslovljene riječi našeg Gospodara!

Veličanstven je Gospodar tvoj, Dostojanstveni, i dalekood onoga kako ga predstavljaju oni! I mir poslanicimai hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova!” (al-Saffat,180-182)(Ibn Mashishov zaziv, preveo Titus Burckhardt,Islamic Quarterly, 1977, pp. 68-69)Bibliografska bilješka

Brojne knjige su napisane na europskim jezicima, počevši od prvih polemičkih radova uperenih protiv islama u obliku životopisa Poslanikovih, koji su se pojavili u petom/jedanaestom stoljeću u Francuskoj i Njemačkoj. Sa izuzetkom Krista i Napoleona, možda nijedan lik nije privukao toliko pažnje zapadnjačkih biografa kao što je to Poslanik islama,a.s. Nije potrebno ni isticati da većina tih djela nije bila utemeljena na bilo čemu drugom doli na neznanju ili na predrasudi, ili i na jednom i na drugom. Sve do trinaestog/ devetnaestog stoljeća, kada je nekolicina zapadnjačkih autora je počela poštovati, barem do određene mjere, izuzetnost Poslanika, a.s., i nešto naklonjenije biografije su se počele pisati o njemu, premda su klevetnička razmatranja njegova života nesmanjeno, također, nastavljena. Nastojanje da se ponudi pozitivnije motrenje Poslanikova, a.s., života nastavljeno je u ovome stoljeću u radovima znanstvenika kao što su: E. Dermenghem, G. Gheorghiu i W. Watt, koji se bave određenim aspektima njegova života i njegovim postignućima u pozitivnom svjetlu. U međuvremenu, napisano je nekoliko biografija o blagoslovljenom Poslaniku, a.s., na europskim jezicima čiji su autori savremeni muslimani kao što je Muhammad Hamidullah, ili su prevedene na europske jezike kao što je slučaj s djelima A. Azzama, Z. Rahnema i M. Haykala. Što se tiče engleskoga jezika, međutim, najrječitija i najdirljivija biografija o Poslaniku, a.s., je djelo Muhammad koje je napisao Martin Lings (Vermount: Inner Traditions, 1991), koje se toplo preporučuje onima koji nastoje razumjeti kako je Poslanik, a.s., viđen u tradicionalnim islamskim izvorima. Također smo preporučili djelo Annemarie Schimmel, And Mu117 hammad is His Messenger (Chapel Hill, The University of North Carolina Press, 1985) koje sadrži jedinstven odabir prijevoda nabožne literature koja je u vezi sa utemeljiteljem islama, uključujući poeziju i prozu koju su pisali stoljećima predani muslimani, a koja odražava ljubav i poštovanje koje su muslimani uvijek imali i nastavili održavati prema biću kome je Bog uputio sljedeće riječi: “Da tebe ne bí, Ja nebeske sfere stvorio ne bih” (law lake wa ma khalaqtu’l-aflak).(S. H. Nasr, Muhammad Man of God,KAZI Publications, Inc. (USA), Chicago, 1995)